utorak, 22. studenoga 2011.

coffee roaster android aplikacija

Cackajuci market u potrazi za aplikacijama vezanih za kavu, naletio sam na ovu koja ce se zasigurno svidjeti svima onima koji prze kavu, a imaju android smartphone.
Prakticno, dobro dodje. Besplatna. Link.


srijeda, 7. rujna 2011.

Aeropress video

Aeropress je sve popularniji, da se sto bolje upoznamo sa njime evo jedan video materijal gdje James Hoffmann /ex wbc prvak, square mile coffee/ demonstrira uporabu.
Aeropressu je cijena oko 150 kn.





Bacite đezve, tradiciju turske kave pospremite na policu sjecanja.
Vrijeme je da i kucanstva u Hrvatskoj pocnu razmisljati svojom glavom. Vrijeme je za kvalitetu. Kvalitetan nacin pripreme kao naravno i kvalitetu same kave.
To se ne odnosi samo na aeropress vec i na espresso a i druge metode koje danasnji znalci preporucuju.


Viva kava!



srijeda, 17. kolovoza 2011.

Third wave coffee

Ljubitelji kave koji zele zaviriti malo dublje u ovaj svijet vjerojatno su na internetu negdje vec naisli na pojam 'third wave' odnosno treci val.
Evo jedan informativan clanak o ovom pokretu, dakle sto je to uopce treci val, saznajte citajuci dalje...




 Kada je rijec o napretku i razvoju kave kao napitka, moze se reci da je u poslijednje vrijeme doslo do znacajnije evolucije.

Prvi val odnosio se na masovnu konzumaciju kave kao toplog napitka koji okuplja drustvo. Trend kofeina - kava kao napitak za razbudjivanje. Vrhunac je dosegnut kada se popularizirala instant kava. Kvaliteta nije bila na prvom mjestu.

Drugi val nastupa popularizacijom espressa, rastom kvalitete kave opcenito, sve veca primjena arabika zrna u blendovima.

Nastavlja se globalizacijom lanaca coffee shopova odnosno trzisnom utrkom istih. U znaku je konzumerizma i osjecaja zadovoljstva kojeg kava pruza. Nastoji se maknuti fokus sa robuste  (koja je tradicionalno koristena u instant kavi) na arabicu, koja se smatra kvalitetnijom. Napitak se modificira dodavajuci razne sirupe,  zasladjivace, mlijeko, slag, kako bi kava imala okus po svemu osim po kavi.

Treci val odnosi se na pokret koji se zalaze za proizvodnju visoko kvalitetne kave, zahtijeva se odnos kao prema vinu, kao sto to kava i zasluzuje, a ne kao prema obicnoj sirovini kao npr. psenica. To zahtjeva unapredjenje na svim fazama proizvodnje; od sadnje, berbe i procesiranja do jacanja veza izmedju farmera i trgovaca i przionicara.

Tezi se najvisoj formi kulinarskog vrednovanja kave odnosno vrednovanja  svih njenih aspekata kao sto je aroma, raznolikost zrna, regije rasta – slicno kao i kod kompleksnih proizvoda poput vina, caja, cokolade…

Treci val kavu gura na jednu visu razinu osjetilnog dozivljaja, fokus je na razumijevanju kave. Pripadnici treceg vala cijene svako zrno kave radi njenih osobnosti i poduzimaju sve kako bi naglasili caroban i jedinstven karakter svake kave. Svi ukljuceni u ovaj proces u svakom koraku fokusirani su na kvalitetu.


Caffe barovi treceg vala obicno sami prze kavu u malim kolicinama kako bi uvijek bilo nove, svjeze kave. Prevladava laganiji, svijetliji roast kako bi sve prirodne arome bolje dosle do izrazaja.

Kava koja se koristi najcesce je puno kvalitetnija od komercijalnih kava velikih przionica. Kava se kupuju direktno od farmera iz zemalja tropskog pojasa gdje kava i raste, uglavnom od malih privatnih farmi /micro lots/ gdje je i briga o uzgoju puno veca i kvalitetnija.

Pod neke bitne karakteristike treceg vala mozemo svrstati direct trade, visoko kvalitetna zrna,  single origin coffee, light roast, latte art, zatim alternativne metode pripremanja kave kao npr. Siphon, sve popularniji Aeropress…



Neki izvori kazu da je pojam 'treci val' skovan 2002.  Odnosi se na americki fenomen, osobito od devedesetih do danas, sa nekim naznakama jos u 60-im, 70-im i 80-im godinama. Slicni pokreti postoje u UK, Australiji, Novom Zelandu, Skandinaviji.

U širem smislu, treci val moze se gledati kao dio specialty coffee pokreta.

Specialty coffe je pojam skovan 1974. i odnosi se na zrna kave visoke kvalitete.

1982. osnovan je Specialty Coffee Association of America.



U Americi je trziste veoma raznoliko. Vecina third wave kave nalazi se u malim privatnim kaficima. Mnogo je przionica od kojih mnoge posluju preko web shopa, te malih lanaca coffee shopova koji i prze svoju kavu. Tu je i nekoliko velikih igraca koji se vise fokusiraju na samo przenje – Intelligentsia coffee & tea, Stumptown coffee roasters i Counter Culture coffee, svi direct trade..

Vazan utjecaj na pokret potjece iz kasnih 60ih kada Peet's Coffee & Tea of Berkeley zapocinje istrazivanje, przenje i mjesanje vrsta. Dogodio se 'klik' i tada se u Kaliforniji pocela mjenjati scena, doslo je do rodjenja americkog espresso bara, sto kasnije vodi do otvaranja lanaca sirom zemlje, a najpoznatiji primjer je Starbucks. Da ne zaboravimo Talijane jer su ipak oni krivi za espresso, treba spomenuti da su svemu ovome prethodili talijanski espresso barovi, koji su uglavnom radili za talijanske iseljenike u Americi...



srijeda, 10. kolovoza 2011.

ljeto...

sunce, more, plaza, 30 u hladu, sve super. divan beach bar, ne losa muzika. mrzlo pivo.
ali kava... gdje je kava u cijeloj toj prici. ne volim kad se kavu podcjenjuje i tretira ispod svake razine.
i zaista steta da se i na ovakvim mjestima ne potrude vise oko kave. bar malo vise.




nije stvar u brendu nego u glavi.

subota, 16. srpnja 2011.

coffee, lemonade and cake

Zestoke vrucine zadnjih dana...
 ali to me ne sprijecava da se probudim uz salicu vruceg espressa.
u salici je summer blend od Square Mille roastery...




od vrucine se skrivamo pod debelim hladom a sve je puno lakse uz casu domace polusmrznute limunade od naribanih cijelih limuna. (tip: malo martinija ili gina i pretvara se u savrsen ljetni koktel)


 nakon laganog rucka treba se i zasladiti, za to se pobrine cheesecake na jedan od mnogobrojnih nacina /podloga srmvljeni keksi, sir sa naribanom koricom narance, piskoti preliveni domacom marmeladom od ribizla, sve preliveno tucenim vrhnjem sa bijelom cokoladom, posuto ribizlom.../



subota, 25. lipnja 2011.

Jos pita

Otkrio sam pite. Nisam  bio neki ljubitelj pita, vjerojatno iz razloga sto moji uvijek prave samo onu od jabuka, uvijek isto, pa mi je dosadila.
Nakon pite od borovnica i ribizla, nasao sam na placu divne maline a neplanirano su uletile i murve (dud) pa rekao zasto ne probati.
Murva je slicna kupini i fora je u pita-kombinaciji a malina u piti je vrh, vjerojatno i najukusnija koju sam jeo...



nedjelja, 19. lipnja 2011.

10 koraka do dobrog espressa

10 koraka kako kod kuce dobiti dobar espresso. bez previse detaljiziranja i filozofiranja.




1. kava. je na prvom mjestu. bez dobre kave nema dobrog espressa. uzalud sav trud i nauka oko pripreme ako je sirovina losa. stara, ishlapljena. nekvalitetna. ako vec pri ruci nije specialty, bar se potrudite imati bolju komercijalu (illy, meinl...).

2. mlinac. konzistentno mljevena. svjeze mljevena. kako se ovo najvise odnosi na kucne korisnike a 95% nema mlinac, a jos i dobar, jedino preostaje kupnja mljevene za espresso.

3. espresso masina. necu ulaziti u pricu, kakva god da je, ako zadovoljava osnovne tehnicke potrebe za pripremu espressa.

4. voda. voda cini 95% espressa. kava nije ista ako je voda puna kamenca i smeca ili je filtrirana.

5. cistoca. veoma bitno. tus na grupi mora biti cist od prijasnje kave, a portafilter (rucka, kako god) cist i suh. obrisati krpom.

6. kolicina kave. portafilter napuniti sa bar  10 gr kave.

7. potruditi se da kava u portafilteru bude ravnomjerno rasporedjena, iznimno bitno jer u suprotnom dolazi  do tzv. channeling-a i voda prolazi tamo gdje je najmanji otpor i imate 30% iskoristeni kejk. precizno i jednolicno pritisnuti tamperom, ne treba citavim tijelom osloniti se na tamper ali niti perolako utisnuti. bitnije je da je ravnomjerno nego jacina pritiska.

8. zagrijana salica. da vruci espresso u kontaktu sa salicom ne dozivi veliki sok i da zadrzi toplinu.

9. pustiti malo vode kroz grupu da se temperatura smanji pogotovo ako je aparat bio duze vrijeme ukljucen.
odmah ukljuciti dotok vode po stavljanju portafiltera. grupa i tus su jako vruci i kad kava 'ceka' ona se przi...

10. vrijeme extrakcije ili kolicina espressa u salici? relativno. okvirno za znati, 20-30sek, 25ml. no pustiti kvantifikaciju. ugasiti dovod vode kada mlaz postane blijed. ovisno o finoci mljevenja i kolicini kave to moze biti za 5 sek a moze i za 30.  imati na umu da jedino sto ce te dobiti u salici dugom extrakcijom je nepozeljna kiselina. neka vam ne bude 'zao' prekinuti dovod vode jer ste u rucku stavili puno skupe kave a sve sto ce te dobiti je gutljaj espressa. generalno, krace bolje, duze losije.


tu je jos dosta stvari za sagledati kao npr. temperatura vode no kako aparati za kucnu upotrebu a i puno profesionalnih nema mogucnost namjestavanja temperature vode pa nema bas smisla napisati.
potrebno je puno igranja, sto sa mlincem, kolicinom kave, vrijeme extrakcije... i s vremenom ce doci do vase formule dobrog espressa. stvari ce se odvijati po osjecaju, no za to treba vremena i iskustva.
iako ovo i nije recept za uvijek dobar espresso, nadam se da biti od koristi svima, pogotovo pocetnicima.

subota, 11. lipnja 2011.

Kulinarstvo = umjetnost

pitice sa kremom od sira i ribizlom





crumble od borovnica i ribizla


borovnice su skupe a ribizle imam u vrtu 

kao sto kava za mene nije samo kava nego nesto cemu odajem veliko postovanje i ljubav, tako ljubav gajim i prema kuhanju i spremanju hrane. u zadnje vrijeme zanimam se za pitama, piticama, tartovima, crumblovima, sjajne kombinacije sa domacim ribizlom.
nije fotografija umjetnost nego proces spravljanja hrane. kao i kava... i zivot...

srijeda, 8. lipnja 2011.

Umjetnost przenja kave

Nema tu previse price, sve je snimio Darko sa portala kofikofi, a gdje drugdje nego kod jedinog naseg micro specialty roastera Nika Orosia.

četvrtak, 2. lipnja 2011.

WBC 2011



U tijeku je Word Barista Championship koje se odrzava u Bogoti /Colombia/, u trajanju od 2.-5. lipnja.
Nas predstavnik drugi puta za redom je Matija Hrkac, njegov nastup je sutra kada slijedi nastavak prve runde i ovim putem zelim mu puno srece.





Livestream
WBC

ponedjeljak, 30. svibnja 2011.

Mypressi Twist





Na prvi pogled ova naprava zapravo uopce ne odaje dojam sto bi to moglo biti, mozda vise lici na nekakav portafilter. 
Mypressi Twist napravi odlican espresso (da espresso, ne kavu) iako niti priblizno ne izgleda kao espresso masina.

Kako radi? Mljevena kava ide u filter kosaricu kao i inace, a vruca voda se ulije u malu komoru na vrhu. Aktivirajuci okidac sa donje strane drske fini espresso pocinje teci, kao i kod pravog espresso aparata, pod pritiskom 9 bara.





Sva tehnologija skrivena je u drsci gdje se nalazi mali spremnik sa plinom pod pritiskom tzv. bombica, ista kakva se koristi za slag.  Pritisak iz bombice se preko sofisticiranog mehanizma prilagodjava odnosno smanjuje na potrebnu razinu. Jedna bombica je dovoljna za 8 puta napraviti espresso, ali barem ih ima svugdje za kupiti.



Vjerojatno najveci problem je sto temperatura vode ovisi samo o nama pa je potrebno zakuhati vodu do vrenja i paziti da temperatura bude odgovarajuca u vrijeme samog ekstraktiranja espressa. Dakle pozeljan je precizni termometar za vodu.

Ova mala naprava se naravno ne moze usporedjivati sa pravom espresso masinom ali u svakom slucaju zanimljiv gadget i vjerojatno moze napraviti bolju kavu od low-end kucnog espresso aparata.

Uz Twist u paketu stizu tri 53mm kosarice, single, double i jedna pressurized, adapter za ese podove, plasticni tamper, podloga za tamping, torbica, rezervne brtve i 4 bombice. Pristojno. 




Za koga je Twist? Za putnike koji ni na putu ne mogu bez vlastitog espressa. Jako zanimljivo i ljubiteljima espressa koji na izletu  u prirodi nece moci bez kave, ali i za sve koji vole nove gadgete ili one koji nemaju dovoljno mjesta u kuhinji za espresso masinu.

Da bi se izvukao dostojan espresso biti ce potreban i mlinac a onda se nekako gubi prakticnost, no…

Ne treba cjepidlacit, ova naprava kosta oko 170 dolara sto je cjenovna klasa entry home espresso masina.

Moze se naruciti online na www.mypressi.com







cool poster o kavi



http://theoatmeal.com/comics/coffee 

Portal sa komicnim posterima razne tematike. Na linku je prica o kavi... / 15 thing worth knowing about coffee /

četvrtak, 26. svibnja 2011.

TW's espresso video clips

OVDJE na web stranici Tima Wendelboa mozete pogledati par video klipova sa tematikom nekih osnova prilikom spravljanja espressa.



Necu previse o Tim-u, oni koji znaju nesto o kavi sigurno znaju za njega a oni koji ne znaju, kratko cu spomenuti; jedan od najboljih i najcjenjenijih Barista na svijetu, zbog njegovog odnosa prema kavi i znanja zovu ga Bog u kava svijetu, par puta norveski barista champ, svjetski barista champ i prije toga dva puta drugi, svjetski cup tasting champ, nordic roaster 3 godine za redom...

www.timwendelboe.no

p.s. na stranici je webshop gdje se mogu naruciti njegove kave.

utorak, 24. svibnja 2011.

Flavour wheel

U kaficu obicno dobijete, ili ako niste dobili, trazite casu vodu. Jeste se zapitali zasto voda uz kavu? Uobicajeno, zato da isperemo okus kave iz usta.
Ali voda zapravo sluzi da isperemo usta prije kave, da neutraliziramo druge okuse kako bi kava dosla do izrazaja.
No, s obzirom kakve kave pijemo po kaficima, ja obicno trazim i po 3 case vode. Da isperem te ruzne i tuzne okuse i arome iz popijene anti-kave.
Izuzetak je ponekad Illy, mozda i Meinl, sto se tice komercijale koja se nudi po nasim velim ugostiteljskim prostorima.



Ovo je flavour wheel iliti kotac aroma koji pokazuje odnosno opisuje neke osnovne okuse i arome koje mozemo osjetiti u kavi, za odredjivanje nekih generalnih smjernica.
Kava se cesto usporedjuje sa vinom. Pa da opet spomenem, kod vina je poznato oko 300 aroma, kod kave preko 1000. Ljubitelji i poznavaoci kave kao da se hvale time i to se cesto spominje. No koliko je to uopce bitno, s obzirom da svaki prosjecan potrosac zna samo jednu aromu kave – gorko! (jednim dijelom radi losih kava drugim dijelom nema volje i truda potrosaca za novim saznanjem ali isto tako jako malo je onih koji su kompetentni i uciti druge o kavi...)
No, bitno je, i zaista se moze uzivati u kavi (kvalitetnoj naravno) i svim njenim aromama no potrebno je istrenirati se, nauciti kako osjetiti pojedine arome, isprobavati sto vise razlicitih kava…
Na kraju krajeva i iskusnim vinopijama nije taj dar pao sa neba.

Profiliranje kave sastoji se od nekoliko komponenti koje se koriste prilikom opisivanja, to su kiselost, slatkost, body (tijelo) i aftertaste (okus koji ostaje u ustima nakon gutljaja).

Vec mirisanjem kave mozemo otkriti kakve se arome skrivaju u salici a kusajuci kavu na jeziku mozemo osjetiti cetiri osnovna okusa (slatko, slano, gorko i trpko).
No prvenstveno bitno je prepustiti se kavi i pokusati dozivjeti sve sto nam sadrzaj salice pruza, kakve arome uistinu dozivljavamo, kako se osjecamo, na sto nas asocira…
Steta sto ljudi nemaju priliku piti dobru kavu pa da mozda i osjete nesto drugacije… osim gorcine i kiseline u koju natrpaju 2x7gr secera.
Ja nisam probao mnogo dobrih kava (ako iskljucimo komercijalne) pa se i ne smatram iskusnim na ovom polju poznavanja aroma ali kad imam dobru kavu pokusavam sto vise nauciti a i trudim se drugima docarati taj svijet, sto je sve samo ne lako.

Wheel bi trebalo prevesti na hrvatski pa cu se uskoro vjerojatno pozabaviti i tom idejom.

srijeda, 18. svibnja 2011.

Vodopad sreće



Jedan od videa gdje snimam espresso shot, sa odrezanim portafilterom /bottomless ili bez dna, naked ili goli portafilter/.
Portafilter neki još zovu i ručka, drška... ja ne volim te naše riječi jer mi djeluju primitivno i jednostavno nisu adekvatne. Opčenito ne volim upotrebljavati naše riječi jer smo mi nazadni i zapravo još i nemamo dosta riječi koje opisuju neke nove stvari, pojave, pojmove. Tako ču i dalje forsirati portafilter, splash, knock-out, shot, itd itd.

Back to video, dakle ovako otprilike izgleda pravilna ekstrakcija kave kada se radi espresso.
To se u kafiću naravno ne može vidjeti jer se ne mogu koristiti odrezani portafilteri jer bi to bilo dosta nepraktično a i ružno kad bi kava uslijed mnogih nepravilnosti počela štrcati naokolo.
U 90% kafića vaša kava koju čekate zavaljeni u fotelju NEMA ovakvu ekstrakciju. To i nije za očekivati kada se radi u žurbi i kada se nema vremena posvetiti pravilnom mljevenju, levelingu, tampanju kave... Ali ponajviše i najčešće, neznanje konobara.
Posljedicu toga ne vidimo jer se ne radi sa golim portafilterima, ali možemo osjetiti u kavi. Zašto uopče pričati o tome kada ionako u kafiću  kava kao sirovina ne valja.

Ajde...
Voda ne prodire kroz cijelu kavu nego samo kroz neke dijelove /channeling/ jer je kava neravomjerno nabacana, neporavnata i loše i bezobzirno utisnuta, tampana, a voda uvijek pronalazi put najmanjeg otpora.
Sve u svemu, gušt je gledati ovu tekuću kremu kako se kao vodopad slijeva u šalicu... Kava je zaista čudo.

ponedjeljak, 16. svibnja 2011.

Square Mile Coffee Roasters




Što je Ferrari u svijetu automobila, to je Square Mile u svijetu kave.

Radi se o jednoj od najboljih a vjerojatno i najboljoj maloj pržionici /micro roastery/, osnovali su je James Hoffman i Anette Moldvaer.
James je svjetski barista prvak iz 2007., a Anette cup tasting prvakinja, takodjer iz 2007. godine.
Zajedno oboje imaju po 15 godina iskustva u industriji kave, u rasponu od bariste i servisera aparata do uvoza kave, cuppinga i prženja.

Danas njihov tim čini još četvero članova, to su John, Jess, Phil i Josh, svi sa bogatim iskustvom i velikom strašču za kavom.



Put do kvalitete u svijetu kave je vrlo kompliciran, potreban je rad, briga i pažnja velikog broja ljudi u vrlo dugačkom lancu, zbog čega je kvaliteta teško dostižna, češće nedostižna.

Potrošaći žele bolju kavu no rijetko imaju priliku i doći do nje, no James je kava scenu u Londonu od sumorne pretvorio u zanimljivu gdje sada svatko može uživati i učiti o kavi.
Specijalizirali su se u pronalaženju najbolje kave, koju zatim prže i prodaju putem Internet shopa. Svoju kavu takodjer prodaju i nekolicini manjih caffe-a po Londonu.
Lani su otvorili i svoj caffe, Penny University, koji se nažalost ubrzo potom i zatvorio. Tamo niste mogli naći espresso mašinu. Interijer je vrlo jednostavan i teško išta upućuje da se radi o caffe-u. Tamo su James i Tim pripremali kavu 'manualnim' metodama kao što su V60 pour over, flannel drip, siphon, chemex, aeropress, french press, cafesolo, cold brew... no espresso, no milk i najvažnije, no sugar.
Veliki London nije našao razumijevanja za tako nešto, publika očito još nije bila spremna.  
/edit: hvala matiji i oliveru za update informacija u vezi penny-a/ 



No vratimo se na pržionicu. Ponuda kave se stalno mjenja, ovisno o trenutnoj sezoni berbe, pa su u ponudi uvijek svježe kave a nikad ista tokom cijele godine.
James se ranije bavio vinima a u kavu se zaljubio slučajno. Zaposlio se u robnoj kući gdje je prodavao espresso mašine. Tada nije volio kavu niti ga je kava imalo interesirala, no odjednom je shvatio da je kava njegov životni poziv…
Kaže kako nije očekivao da će pronaći tako fascinirajuć i bogat svijet kao što je svijet kave, i malo po malo ušao je u taj vrtlog opsesije kavom. Potpuno razumijem Jamesa jer se to dogodilo i meni.
Nekoliko godina se natjecao a nedugo nakon što je po drugi put osvojio Englesko natjecanje Barista, napustio je svoj posao, istovremeno kad i njeova partnerica Anette, i tada dolazi odluka o stvaranju caffea i pržionice. Veleprodaju su pokrenuli u lipnju 2008.



Postavili su si jasan cilj; biti pržionica koja čini sve u svojoj moći da zadovolji krajnjeg kupca i priušti mu jedinstven doživljaj kave.

Ukoliko i Vi zelite probati jedne od najboljih kava na svijetu skoknite na http://shop.squaremilecoffee.com online shop i odaberite si blend ili neki single koji je trenutno aktualan.
Tu je i službeni blog http://www.squaremileblog.com, kako i James-ova blog-web stranica http://www.jimseven.com



Da napomenem, cijena poštarine za 1 vrečicu kave (350gr) iznosi 3,25 funti sto je oko 27kn, a ako se narucuje više, manja je po svakoj dodatnoj.
Ako želite ovu kavu a problem vam predstavlja plačanje internetom, obratite mi se pa ču učiniti to za vas. 

I još jedna stvar a to je da za razliku od drugih pržionica oni kavu ne prodaju i mljevenu, znači moguće je naručiti samo u zrnu.

ponedjeljak, 9. svibnja 2011.

Kolaci od kave

Kava i kolaci idu zajedno, iako ja to dvoje ne konzumiram istovremeno jer kad pijem kavu ne zelim nikakve druge okuse da mi kvare 'dogadjaj'. A kolac od kave? To je vec nesto. Evo par zanimljivih recepata, nisam ih  radio ali s obzirom da izgledaju jako primamljivo vjerojatno mi nece dugo trebati da ih zamutim...

KOLAC S KAVOM



Potrebni sastojci:

Tijesto:
6 bjelanjaka
150gr šećera
200gr oraha(mljevenih)
3 zlice brašna

Krema:
6 žumanjaka
200gr šećera
1 vanilin šećer
150gr maslaca
150gr čokolade(za kuhanje)
50ml crne kave(ili 1 zlica instant kave)

Čokoladna glazura:
200gr čokolade
2-3 žlice ulja

Priprema:

Bijelanjke istući u čvrsti snijeg, te postepeno dadavati šećer. Zatim dodati orahe i brašno te lagano ručno izmiješati da se sve poveže.
Na lim obložen papirom za pečenje istresti smjesu i staviti peći u tepsiju (veličine cca 20 x 30 cm) na 160 st.C oko 20-30 minuta. Ohlađen biskvit premazati kremom koja se priprema na slijedeci nacnin:
žumanjke i šećer dobro umutiti mikserom, dodati omekšali maslac, čokoladu i kavu, pa dodatno izmutiti sve skupa nad parom da bude gusto. Kremu ostaviti da se hladi, kad se počne zgušnjavati, preliti preko biskvita te staviti u hladnjak da se potpuno ohladi. Na stisnutu kremu ravnomjerno rasporediti otopljenu čokoladu.

izvor: receptiizmojebiljeznice.blogspot.com



ČOKOLADNI KOLAĆ S KREMOM OD KAVE



Potrebni sastojci:

Biskvit:
6 jaja
6 žlica šećera
6 žlica brašna
6 žlica mljevenih oraha
30 g čokolade
2 žlice mljevene kave

Krema:
6 jaja
6 žlica šećera
300 g čokolade
250 g maslaca
1 žlica kave

Priprema:

Odvojiti žumanjak od bjelanjaka, u žumanjke dodati šećer, i miksati mikserom dok se ne dobije lijepa jednolična masa i šećer se ne rastopi. U smjesu dodati brašno mljevene orahe, rastopljenu čokoladu i kavu. Sve dobro pomiješati i dodati istučen snijeg od bjelanjaka. Istresti ga u kalup i peči u pećnici na 175¨C jedan sat. Jaja i šećer tući na pari i kad se zgusne dodati istrganu čokoladu. Kad se čokolada otopi maknuti sa pare i ohladiti. U hladnu kremu dodati maslac i kavu, te mikserom pomiješati u jednoličnu masu. Na hladan biskvit preliti kremu.

izvor: www.recepti24.com

nedjelja, 8. svibnja 2011.

Espressomania

Od par snimljenih klipova i malo igranja u movie makeru uz fantastican zvucni ambijent dobio sam video koji barem malo pokazuje svu strast koju kava odnosno espresso pruza.




Youtube channel link

petak, 6. svibnja 2011.

Mazzer

Neki dan sam nabavio profesionalni, pravi mlinac za kavu, stari Mazzer Jolly, sa ravnim nozevima promjera 64mm. Prije njega imao sam Krupsov mali kucni mlinac, sa kojim sam se preporodio jer mi je to bio prvi mlinac, prije toga sam kupovao vec mljevenu kavu - fuj.




Bilo je vrijeme za korak naprijed, zapravo bilo je jos davno ali sad sam napokon odlucio i skupio nesto para.
Mlinac je skupa igracka, cak i rabljeni se cesto nemoze naci ispod cetveroznamenkaste brojke no naletio sam na odlicnu priliku i kupio. Ma da sam ga i vise platio ne bi mi bilo zao jer na mlincu se definitivo ne treba stedjeti, on je vrlo bitna komponenta u cjeloj prici pa cak je vazniji nego sam espresso aparat. Iako se radi o mlincu koji na sebi vjerojatno ima mozda cak i 20 godina, Mazzer mlinci su bezvremenski, dizajn je gotovo potpuno isti i danas i jedino sto se mjenja su nozevi.



Po moju srecu cak su i nozevi na mlincu bili u dosta dobrom stanju pa za sada nema potrebe za novima jer nisu ni jeftini. U svakom slucaju, ponovo sam preporodjen, osim sto je brz, praktican,   mikro podesavanje finoce, sada imam i potrebnu konstantu, a finalni proizvod u salici je definitivno na visoj razini. 
Mnogima se vjerovatno cini ludo imati u kuci komercijalni mlinac za kavu no coffee freakovi znaju o cemu pricam.
S obzirom da mlinac standardno na sebi ima dozer, sljedeca investicija (ili improvizacija) je napraviti ga doserless. To bi znacilo da mljevena kava ne pada u spremnik nego izravno u portafilter. Postoje takvi dijelovi no skupo je (espressoparts). Vise o tome kada se i upustim u to. 





utorak, 3. svibnja 2011.

Coffee Joulies


Kakva su sad ovo metalna zrna kave? To nisu obična metalna zrna koja bi služila samo kao ukras, ovaj izum pripisuju Dave Petrillo i Dave Jackson, osnovna zadaća je da drže piće toplim i do 5 sati. Zrna apsorbiraju višak toplinske energije iz vručeg pića a kada se piće počinje hladiti, oslobađaju uskladištenu energiju i tako drze pice toplim. Unutar tih zrna od nehrđajučeg čelika nalazi se specijalni netoksicni materijal.
Materijal je napravljen tako da se topi na 60C i apsorbira energiju, tako hladi piće 3 puta brze a kada dosegne nižu temperaturu materijal se počinje sakupljati i tada oslobađa uskladištenu energiju te zadrzava toplinu napitka.

LINK na stranicu i video

ponedjeljak, 2. svibnja 2011.

Espresso na izletu

Za vikend sam imao rostilj i obiteljsko okupljanje, stavio sam svoju aparaturu u auto i ponio sa sobom da si mogu mirno napraviti popodnevnu kavicu. (freak). S obzirom da vecina mojih uglavnom pije tursku nisam ocekivao da ce me svi zaj**** i traziti da i njima napravim espresso.



Postavio opremu (gaggia baby) na terasu na ovaj mali nestabilni stolic, moleci Boga da sve ne poslozi na pod, napravio desetak kava, uzivao u spravljanju na otvorenom. Nije to problem, problem je slusati druge kada se uhvate pricati o kavi jer naravno o kavi svi sve znaju, a neznaju nista. Kad je kava u pitanju, strasno je tesko uopce poceti objasnjavati ljudima zasto je ovo ovako a ono onako. Ma Lavazza je najbolja kava... da da. Samo ne trudim se ni sam previse objasnjavati kada mi na stolu stoji Arabesca. Da ne bi bilo zabune, svaka cast Arabesci, ali ja kad pricam o kavi, mislim iskljucivo na 100% arabicu, single origin, poznato mikro podrijetlo i przenje itd.  Zasto je kava tako zaj***** stvar.... Svuda je oko nas i svi je piju a moras se jeb*** truditi da kod ljudi uopce potaknes neku zelju za ucenjem ili ispravljanjem njihovog misljenja...

Drugi put nosim aparaturu negdje u prirodu, samo ce mi trebati generator...

četvrtak, 28. travnja 2011.

Malo statistike




Godisnja proizvodnja iznosi preko 7 milijuna tona, oko 120 milijuna vreca, koje transportira vise od 2500 brodova.
Godisnja zarada od trgovine kavom je 70 bilijuna dolara, od toga zemlje proizvodjaci ugrabe 5 bilijuna.  Nestle kupuje 15% sirove kave od ukupne svjetske  proizvodnje.

Na svijetu se godisnje ispije 400 bilijuna salica kave, u Americi se na dan popije 400 milijuna salica a talijani u preko 200 000 caffe barova godisnje ispiju 14 bilijuna espressa.

Brazil je najveci izvoznik sa 30% ukupne svjetske proizvodnje, zatim Kolumbija koja broji dvije trecine brazilskog izvoza.
Kava raste u vise od 50 zemalja u tropskom podrucju, od Indonezije do Brazila, africke zemlje pokrivaju 13% svjetske proizvodnje a Etopija je najveci africki izvoznik.
25 milijuna ljudi radi na plantazama kave i vecini je to jedini izvor prihoda. U Brazilu je 5 milijuna ljudi zaposleno u industriji kave, vecina radi na kultiviranju i zetvi preko 4 bilijuna stabala kave.



Postoji preko 60 vrsta kave od kojih su za trziste najbitnije dvije;  coffea arabica i coffea canephora (robusta). Na jedan ral zemlje dobije se 4,5 tona bobica a svaka sadrzi 2 zrna kave. Nakon procesiranja se od toga dobije 900 kilograma sirove kave, a nakon przenja brojka iznosi 180 kilograma. Pola kilograma przene kave sadrzi oko 4000 zrna, a 50 ih je potrebno za jedan espresso.
Stablo kave zivi do 70 godina.



Filter kava sadrzi 65 - 120 miligrama kofeina dok espresso sadrzi od 30 - 50 miligrama, sto je 70 - 80% manje.  Kod Arabice prisutnost kofeina je 2-3 puta manja nego kod Robuste. Caj sadrzi 40 miligrama, limenka Coca-Cole  45 miligrama kofeina.
Dok kod vina poznajemo oko 300 aroma, kava ih sadrzi preko 1000.
U potrosnji kave prednjace Finci sa 12 kilograma po glavi stanovnika, Talijani popiju 6 a Hrvati 5 kilograma po glavi stanovnika godisnje.

Prva kavana u Europi datira iz 1683. i otvorena je u Veneciji, a prva kavana u Zagrebu otvorena je 1748. godine.
Coffeeshopovi su danas  najbrze rastuci segment ugostiteljstva  sa 7% godisnjeg rasta.

Prva masina za espresso datira iz 1884., no za masinu kakvu danas znamo zasluzna je tvrtka Faema koja je mega popularan model E61 predstavila 1961., ciji se dizajn i tehnologija koristi jos uvijek.



Napomena: ovo su vrlo grubi podaci koji se iz godine u godinu mjenjaju, a tu su kako bi se stekao uvid u svijet kave kroz brojke.